O nama

Nika Jukić, magistra kineziologije i certificirana stručnjakinja u području medicine životnog stila (DIPL IBLM), potpredsjednica Udruge. Radi kao osobna trenerica i voditeljica tima za zdravlje i životni stil u Biotrening d.o.o., bivša reprezentativka u karateu.

 

U HUMŽiS-u sam od samih početaka, a kako raste Udruga tako raste i moja ljubav prema medicini životnog stila. Od samih početaka rada u praksi vodim se principom 360 stupnjeva – cjeloviti te individualizirani pristup svakom klijentu, međutim medicina životnog stila je puno više od toga. Ona se odnosi na svakog pojedinca i na zajednicu te promjenu sustava na bolje.

 

Podizanje svijesti o zdravlju i stvaranje boljeg i zdravijeg društva nije samo misija Udruge nego i moja osobna strast i želja, i upravo zbog toga svaki sat volontiranja u HUMŽiS-u vrijedi. Vrijedi zbog svakog promijenjenog života, svakog novog prijateljstva, svakog novog stečenog znanja i svake nove ideje koja naše društvo vodi naprijed. Medicina životnog stila je naša stvarnost i neizbježna budućnost, a naša misija je potaknuti edukaciju stručnjaka i osvjestiti populaciju da je zdravlje u njihovim rukama!

Nikolina Polić, dr. med., specijalizantica pedijatrije, doktorandica na poslijediplomskom studiju Evidence-Based Medicine. Članica Upravnog odbora Hrvatske udruge za medicinu životnog stila. Istraživačica na projektu “Remisija dijabetesa tipa 2 mediteranskom prehranom, tjelesnom aktivnošću i psihološkom podrškom: randomizirano kliničko ispitivanje”.

 

Vjerujem da medicina životnog stila ima ključnu ulogu u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti jer promjena životnih navika predstavlja temelj dugoročnog zdravlja, dok medicinske intervencije bez promjene životnih navika imaju ograničen učinak jer se ne osvrnu na korjen samog zdravstvenog problema.

 

Kao buduća pedijatrica, posebno prepoznajem važnost rada s djecom, budući da usvajanje zdravih navika u ranoj dobi često utječe na cijelu obitelj. Na taj način djelujemo ne samo na pojedinca, već i na obitelj kao temelj zajednice.

 

Medicina životnog stila trebala bi biti sastavni dio standardne skrbi za svakog pacijenta. Pridružite nam se u nastojanju da ovakav pristup postane pravilo, a ne iznimka.

​Maks Luka Šenjug, dr. med., specijalizant je pedijatrije u Općoj bolnici Virovitica. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2021. godine, a u diplomskom radu „Doprinos smanjenog unosa kalija u etiopatogenezi arterijske hipertenzije” već se usmjerio prema povezanosti prehrane, životnih navika i kroničnih nezaraznih bolesti.

 

Kao član Upravnog odbora Hrvatske udruge za medicinu životnog stila sudjeluje u organizaciji, moderiranju i uređivanju edukativnih webinara te u razvoju tehničke i operativne podrške udruzi kroz unaprjeđenje digitalnih procesa, automatizaciju i integraciju sustava, s ciljem učinkovitijeg i održivijeg rada. Profesionalno ga posebno zanima primjena medicine životnog stila u pedijatriji te uvođenje i održavanje trajnih promjena u životnim navikama od najranije dobi, a osobno ga privlače praktični alati koji pomažu u dosljednosti zdravih navika i optimizaciji zdravlja.

 

Volim medicinu životnog stila jer sam od malih nogu naučio koliko navike oblikuju tijelo, um i karakter: treninzi, tatami, pobjede i porazi učili su me disciplini i strpljenju bolje nego ijedna knjiga. Tijekom faksa sam sve češće hvatao sebe kako uspoređujem dane s više sna, kretanja i kvalitetne hrane s onima kad to zanemarim, i bilo je jasno – mozak radi bistrije, tijelo podnosi više, a učenje ide lakše. Prirodno sam upao i u svijet nutricionizma i suplementacije, ne zato da preskočim osnove, nego da ih pojačam – kao dobar trener koji zna kada dodati još jedan set.

 

U kliničkom radu stalno gledam istu priču: kronične nezarazne bolesti ne padaju s neba, one rastu iz svakodnevice – iz tanjura, iz ekrana umjesto dvorišta, iz noći bez sna i dana bez kretnje. Nisu sve bolesti izlječive, ali mnoge se mijenjaju kad se promijeni ritam života, pogotovo kad krenemo rano, s djecom i njihovim roditeljima. Naučiti male ljude velikim navikama i tako napraviti promjenu koja traje generacijama - tu pedijatrija ima najljepši smisao.

 

Zato biram medicinu životnog stila: spaja znanost i praksu, skriptu i kuhinju, razgovor i akciju i zato jer mi svaki dan pokazuje da je prevencija najhumaniji oblik medicine. Zanima me kako hrana, mikrobiom, kretanje, san i pažnja prema sebi i drugima mijenjaju biologiju – od mitohondrija do raspoloženja – i kako to prevesti u jednostavne korake koje obitelj može živjeti. Kao pedijatar u formiranju želim s timom educirati, ohrabriti i dati alate da zdrave navike postanu dio obiteljskog identiteta, a ne samo projekt koji traje dva tjedna.

 

Možda me je sport naučio pobjeđivati, ali medicina životnog stila naučila me važnijem – kako pomoći drugima da pobijede sebe jučer i da tu pobjedu ponavljaju svaki dan.

Gabriela Vujić, dr.med., specijalizantica je obiteljske medicine i certificirani liječnik u području medicine životnog stila (DIPL IBLM), članica upravnog odbora Udruge.

 

Već na drugoj godini faksa počela sam se interesirati za medicinu životnog stila, odnosno medicinu koja umjesto da samo tretira simptome, odnosno gasi vatru, ide dublje, razumije uzroke i pomaže ih mijenjati. Čitanje radova, knjiga te slušanje podcasta koji su vezani za ovu temu traju od tada, bez pauze, nikada nije bilo dosadno, dapače, naučila sam i dublje shvatila mehanizme kroničnih nezaraznih bolesti koje zapravo čine većinu svih bolesti koje liječimo.

 

U medicini životnog stila najviše mi se sviđa gledanje čovjeka kao jedne cjeline. Upravo zbog te sveobuhvatnosti izabrala sam obiteljsku medicinu u kojoj sam zapravo prvi kontakt pacijenta sa sustavom, prvi kontakt u kojem pacijentu mogu objasniti što je zapravo njegova bolest kako ona nastaje te kako ćemo joj pristupiti i graditi rješenje dugoročno, strpljivo, kroz promjene koje ljudi mogu stvarno živjeti. 

​

Medicina životnog stila za mene znači raditi s osobom, a ne s dijagnozom. Voditi je, ali ne pritiskati. Tražiti male napretke, a ne savršenstvo. Naglasila bih da ne bježim od farmakoterapije, ali volim osjećaj da osobu mogu naučiti i kako živjeti zdravije, ne samo koje tablete uzeti. Također bi htjela naglasiti da se filozofija medicine životnog stila temelji se na podršci, razumijevanju i motivaciji, a ne na strahu. Uči nas da se promjena događa postupno i da svaki korak vrijedi. Uz to mi i ulijeva nadu da kronične nezarazne bolesti nisu nužna sudbina, da se tijelo može regenerirati i da briga o sebi može biti izvor radosti, a ne teret.

 

Želim zahvaliti svim prijateljima i kolegama koje sam upoznala u udruzi, oni su me naučili tako puno, kako o medicini tako i o tome kako biti što bolji čovjek,  za sebe i za okolinu. Zbog svega gore napisanog želim da se što više stručnjaka učlani u udrugu – kako bi stekli nova znanja koja će svakome od njih upotpuniti dosadašnje učenje  i rad te želim da ta nova znanja prenesu i svojim pacijentima.

Altea Matika magistra je psihologije s iskustvom u e-savjetovanju te u radu s djecom i mladima koji se suočavaju s razvojnim, bihevioralnim i emocionalnim poteškoćama.

​

U HUMŽiS sam se uključila neposredno prije prvog kongresa, što je obilježilo početak intenzivnog interesa za medicinu životnog stila. Tijekom obrazovanja sam naučila da psihologija ne staje samo na emocijama, mislima i ponašanjima, već je ona neodvojivo povezana s navikama koje oblikuju svakodnevni život pojedinca. Upravo zato smatram da je psihološki rad nepotpun ako se zanemari životni stil i opća dobrobit osobe.

​

Biti dio zajednice stručnjaka, a danas i prijatelja, koji dijele takav pogled na zdravlje je privilegija i motivacija. Nadam se i vjerujem u budućnost u kojoj interdisciplinarna, sveobuhvatna i dostupna zdravstvena podrška postaje standard, a ne iznimka. Svoj rad u HUMŽiS-u vidim kao korake koji nas približavaju toj budućnosti.