Medicinska biokemija i laboratorijska medicina u medicini životnog stila: stručnjaci koji povezuju laboratorijske nalaze i zdravlje

Autorice: Zorana Todorić Maleković i Josipa Raguž
Povodom Europskog dana medicinske biokemije i laboratorijske medicine – EuLabDay 2026.
U medicini životnog stila pozornost je usmjerena na prehranu, tjelesnu aktivnost, kvalitetu sna, upravljanje stresom i druge čimbenike koji utječu na zdravlje. No kako objektivno procijeniti metaboličko stanje pojedinca, prepoznati rane poremećaje i pratiti učinke promjena životnih navika? Jedan od ključnih izvora takvih informacija jest medicinska biokemija i laboratorijska medicina.
Što je medicinska biokemija i laboratorijska medicina i tko stoji iza navedenog naslova?
Medicinska biokemija i laboratorijska medicina povezuje temeljne biomedicinske znanosti, suvremene analitičke tehnologije i kliničku medicinu. Laboratorijske pretrage koriste se u prevenciji, probiru, dijagnostici, praćenju bolesti i liječenja te procjeni zdravstvenog rizika.
Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine povezuju znanja biokemije, fiziologije, patofiziologije i analitičkih znanosti s kliničkim pitanjima. Njihova uloga nadilazi samo izvođenje pretraga: sudjeluju u odabiru i uvođenju metoda, osiguravanju kvalitete, prepoznavanju interferencija i izvora pogrešaka, interpretaciji rezultata te savjetovanju liječnika.
U Republici Hrvatskoj medicinska biokemija i laboratorijska medicina jedna je od zdravstvenih specijalizacija, a program i uvjete specijalističkog usavršavanja propisuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.
Specijalizacija je namijenjena magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, koji svoje obrazovanje stječu završetkom petogodišnjeg integriranog prijediplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicinska biokemija na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na europskoj razini stručne kompetencije hrvatskih specijalista usklađene su s europskim standardima obrazovanja i usavršavanja, što im omogućuje prijavu za upis u Europski registar specijalista laboratorijske medicine (EFLM Register) i stjecanje europskog stručnog priznanja EuSpLM (European Specialist in Laboratory Medicine), uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
EFLM European Syllabus (verzija 5, 2018.) prepoznaje opće i specijalističke kompetencije, istraživanje i razvoj te vodstvo i upravljanje. Time naglašava širinu struke: od laboratorijske kvalitete i biološke varijabilnosti do kliničkog savjetovanja i komunikacije.
Što stoji iza jednog laboratorijskog rezultata?
Laboratorijski proces počinje odabirom odgovarajuće pretrage i pripremom pacijenta, nastavlja se uzorkovanjem, transportom i obradom uzorka, analitičkim mjerenjem te završava stručnom procjenom, izvještavanjem i primjenom nalaza. Uobičajeno se govori o predanalitičkoj, analitičkoj i postanalitičkoj fazi.
Na rezultat mogu utjecati prehrana, doba dana, lijekovi, dodaci prehrani, tjelesna aktivnost i uvjeti uzorkovanja. Primjerice, intenzivan napor može prolazno povećati aktivnost kreatin-kinaze, obrok može utjecati na glukozu i trigliceride, a cirkadijalni ritam na koncentraciju kortizola.
Zašto je medicinska biokemija i laboratorijska medicina važna u medicini životnog stila?
Laboratorijska dijagnostika nadopunjuje anamnezu, klinički pregled i procjenu životnih navika. Glukoza, HbA1c i lipidni profil mogu pomoći u prepoznavanju poremećaja metabolizma i procjeni kardiometaboličkog rizika. Jetreni enzimi mogu pridonijeti obradi sumnje na steatotičnu bolest jetre povezanu s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), a kreatinin i procijenjena glomerularna filtracija procjeni bubrežne funkcije.
Praćenje odabranih pokazatelja može pomoći u procjeni odgovora na promjenu prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti ili redukciju tjelesne mase. Ipak, laboratorijske pretrage treba odabirati ciljano, prema kliničkom pitanju i dokazima.
Veći broj testova ne znači automatski kvalitetniju procjenu zdravlja; nepotrebno testiranje može uzrokovati slučajne nalaze, dodatnu obradu i zabrinutost.
Laboratorijski nalazi nisu samo brojevi
Koncentracije biomarkera mijenjaju se zbog fizioloških utjecaja i biološke varijabilnosti, a svako mjerenje ima i određenu analitičku varijabilnost. Stoga razlika između dva nalaza ne znači uvijek stvarnu promjenu zdravstvenog stanja. Pri praćenju rezultata važni su usporedivost metoda, uvjeti uzorkovanja i veličina promjene u odnosu na očekivanu varijabilnost.
Treba razlikovati referentne intervale od kliničkih granica odlučivanja i terapijskih ciljeva. Vrijednost unutar referentnog intervala ne isključuje nužno rizik, a odstupanje ne potvrđuje automatski bolest. Rezultate treba tumačiti uz anamnezu, kliničku sliku, terapiju i fiziološke okolnosti.
Od rezultata do personalizirane zdravstvene skrbi
Dok medicina životnog stila djeluje na promjenjive čimbenike rizika, medicinska biokemija i laboratorijska medicina omogućuje objektivnu procjenu dijela bioloških procesa na koje intervencije mogu utjecati. Njihova suradnja doprinosi racionalnom odabiru pretraga, procjeni rizika i praćenju ishoda.
EuLabDay 2026: stručnjaci koji oblikuju zdravstvenu skrb
Europski dan medicinske biokemije i laboratorijske medicine (EuLabDay) obilježava se 5. studenoga. Kampanja EFLM-a „Leaders in the Lab” ističe istraživanje, mentorstvo, suradnju, javni glas struke, zagovaranje i komunikaciju te zaštitu kvalitete kao različite dimenzije stručne odgovornosti.
Te uloge ne predstavljaju odvojena zanimanja, nego različite oblike odgovornosti: razvoj znanja, prijenos kompetencija, povezivanje s kliničkom praksom, javnu komunikaciju i zaštitu pacijenta kroz pouzdanu dijagnostiku.
Zdravlje se ne može promatrati kroz jednu specijalnost
Medicina životnog stila počiva na multidisciplinarnom pristupu. Uz liječnike različitih specijalnosti, nutricioniste, kineziologe, psihologe i druge zdravstvene stručnjake, medicinska biokemija i laboratorijska medicina pridonosi objektivnoj procjeni bioloških procesa, prepoznavanju rizika i praćenju promjena tijekom vremena.
Specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine stoga treba promatrati kao aktivne partnere preventivne i personalizirane zdravstvene skrbi, a ne samo kao pružatelje dijagnostičke usluge. Kvalitetna prevencija počinje kvalitetnim informacijama, a njihova vrijednost ovisi i o stručnjacima koji ih znaju dobiti, razumjeti i pravilno primijeniti.
Zašto smo se pridružile Hrvatskoj udruzi za medicinu životnog stila?

Naša odluka da se kao specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine pridružimo Hrvatskoj udruzi za medicinu životnog stila proizašla je iz profesionalnog iskustva, ali i osobnog uvjerenja da se zdravstvena skrb treba snažnije usmjeravati na prevenciju, očuvanje zdravlja i razumijevanje čimbenika koji pridonose nastanku bolesti.
U svakodnevnom radu susrećemo se s laboratorijskim pokazateljima metaboličkih poremećaja i kroničnih bolesti. Iza vrijednosti glukoze, lipidnog profila ili jetrenih enzima vidimo ne samo biološke procese nego i priliku za pravodobno djelovanje. Zato vjerujemo da medicinska biokemija i laboratorijska medicina trebaju biti aktivno uključene u procjenu rizika i praćenje učinaka promjena životnih navika, a ne tek u dijagnostiku već razvijene bolesti.
Medicina životnog stila bliska nam je zbog utemeljenosti na znanstvenim dokazima, individualiziranog pristupa i naglaska na aktivnoj ulozi pojedinca u očuvanju zdravlja. Osobno, članstvo u Udruzi vidimo kao priliku za učenje, razmjenu iskustava i širenje pogleda izvan granica vlastite struke.
Profesionalno, želimo pridonijeti razumijevanju laboratorijskih pokazatelja, njihovih mogućnosti i ograničenja te promicati racionalnu uporabu pretraga u prevenciji. Jednako nam je važno kroz suradnju s liječnicima i drugim stručnjacima bolje razumjeti njihova klinička pitanja i potrebe.
Za nas pridruživanje Udruzi izraz je želje da medicinska biokemija i laboratorijska medicina budu prepoznate kao ravnopravni partneri multidisciplinarnog tima. Dok medicina životnog stila nastoji djelovati na promjenjive uzroke zdravstvenih rizika, naša struka pomaže razumjeti, mjeriti i pratiti njihove biološke posljedice.
Zajednički cilj nije samo ranije prepoznati bolest, nego pridonijeti njezinoj prevenciji i dugoročnom očuvanju zdravlja.
Autorice: Zorana Todorić Maleković¹, mag. med. biochem., spec. medicinske biokemije i lab. medicine (EuSpLM), Josipa Raguž², mag. med. biochem., spec. medicinske biokemije i lab. medicine (EuSpLM)
¹ Medicalab – Centar za laboratorijsku medicinu, Split, Hrvatska ² Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, Požega, Hrvatska
Literatura i izvori
Simundic A-M, Bölenius K, Cadamuro J, et al. Joint EFLM-COLABIOCLI Recommendation for venous blood sampling. Clin Chem Lab Med. 2018;56(12):2015–2038. doi:10.1515/cclm-2018-0602.
Aarsand AK, Webster C, Fernandez-Calle P, et al. The EFLM Biological Variation Database. Pristupljeno 15. studenoga 2026.


