Kad genetika udari pečat - Ima li mjesta za medicinu životnog stila kod povišenog lipoproteina (a)?
Updated: 5. lis
Ključna poruka
KLJUČNA PORUKA Lipoprotein(a) je jednostavan, lako dostupan, a opet u kliničkoj praksi još uvijek prilično zanemaren marker kardiovaskularnog rizika. Lipoprotein(a) je pretežno genetski određen i neovisan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Njegovo određivanje pomaže prepoznati osobe čiji je ukupni rizik veći nego što se čini na temelju standardnog lipidnog profila i drugih uobičajenih čimbenika rizika. |
Uvod
Procjena kardiovaskularnog rizika tradicionalno se temelji na čimbenicima kao što su povišeni LDL-kolesterol, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, pretilost, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost i nezdrava prehrana.
Na većinu tih čimbenika može se utjecati promjenama životnog stila i odgovarajućim liječenjem, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze i kardiovaskularnih događaja.
Ipak, kod dijela ljudi ukupni ili preostali kardiovaskularni rizik nije moguće u potpunosti objasniti uobičajenim čimbenicima.
Određivanje lipoproteina(a), odnosno Lp(a), u takvim okolnostima omogućuje precizniju procjenu doživotnog rizika i ranije prepoznavanje osoba kojima je potrebna intenzivnija prevencija.
Što je lipoprotein(a)?
Lp(a) je lipoproteinska čestica slična čestici LDL-a.
Sadrži apolipoprotein B-100, na koji je vezan specifični apolipoprotein(a). Upravo apolipoprotein(a), zajedno s oksidiranim fosfolipidima koje Lp(a) prenosi, daje ovoj čestici proaterogena, proupalna i prokalcifikacijska svojstva.
Lp(a) može proći kroz endotelnu barijeru i zadržavati se u stijenci krvne žile, gdje pridonosi nakupljanju lipida, upali i razvoju aterosklerotskog plaka.
Također sudjeluje u procesima kalcifikacije aortnog zaliska te je zato marker povećanog rizika i za kalcificirajuću stenozu aortnog zaliska.
Više od 90 % razlike u koncentraciji Lp(a) među pojedincima genetski je uvjetovano. Vrijednost se uglavnom uspostavlja rano u životu i potom ostaje relativno stabilna.
Zbog toga nalaz Lp(a) ne odražava samo trenutačno metaboličko stanje, nego otkriva nasljedno uvjetovanu i dugotrajnu izloženost riziku te ga je dovoljno odrediti jednom u životu.
Zašto je Lp(a) važan i s kojim bolestima se povezuje?
Velike studije snažno podupiru kontinuiranu i vjerojatno uzročnu povezanost između povišene koncentracije Lp(a), aterosklerotske kardiovaskularne bolesti i kalcifikacijske stenoze aortnog zaliska.
Rizik raste postupno s porastom Lp(a), a može biti povećan i kada je koncentracija LDL-kolesterola relativno niska.
Učestalost infarkta miokarda je 2,5 puta veća kod osoba s povišenim Lp(a).
PODATAK / DOKAZ Normalne vrijednosti Lp(a) su do 75 nmol/L, a smatraju se povišenima ako iznose 125 nmol/L ili više (novije smjernice ukazuju već i na povišen rizik kod 105 nmol/L). Vrijednosti između 75 i 125 nmol/L (ili 105 nmol/L) smatraju se sivom zonom i ukazuju ipak na umjereno veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Više vrijednosti povezane su s većim porastom rizika. |
Najčvršća povezanost utvrđena je sa sljedećim bolestima i događajima:
aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću (neopstruktivna koronarna bolest, infarkt miokarda)
kalcifikacijskom stenozom aortnog zaliska
ishemijskim moždanim udarom
perifernom arterijskom bolešću
Učinak nije jednak za sve ishode: relativno je najizraženiji za infarkt miokarda i stenozu aortnog zaliska, dok je povezanost s ishemijskim moždanim udarom i ukupnom smrtnošću umjerenija.
Kome odrediti lipoprotein(a)?
Povišeni Lp(a) čest je u općoj populaciji.
Procjenjuje se da je povišen u oko 20 % ljudi, dakle kod približno svake pete osobe.
Budući da je koncentracija Lp(a) većinom genetski određena i tijekom života relativno stabilna, preporučuje se odrediti je svakom pojedincu barem jednom u odrasloj dobi.
Određivanje je osobito važno u sljedećim okolnostima:
osobna ili obiteljska anamneza prijevremeno nastale aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (muškarci < 55 godina, žene < 65 godina)
obiteljska hiperkolesterolemija (utvrđena ili samo sumnja)
srodnik u prvom koljenu s vrlo visokim Lp(a), kada je opravdano kaskadno testiranje članova obitelji
kalcifikacijska stenoza aortnog zaliska
granična ili nejasna procjena ukupnog rizika, kada bi nalaz Lp(a) mogao utjecati na intenzitet preventivnih mjera
Što učiniti kada je Lp(a) povišen?
Nalaz povišenog Lp(a) ne znači da će osoba nužno razviti kardiovaskularnu bolest.
On upozorava da je nasljedni dio rizika veći te da sve ostale čimbenike treba procijeniti i liječiti dosljednije i intenzivnije.
Specifične terapije koje snažno snižavaju Lp(a) još se procjenjuju u kliničkim ispitivanjima s kardiovaskularnim ishodima; zbog toga se u svakodnevnoj praksi ukupni rizik zasad smanjuje ponajprije optimalnim liječenjem svih promjenjivih čimbenika.
Tu nastupaju mjere medicine životnog stila.
Naime, kod osoba s povišenim Lp(a) potrebno je intenzivnije i dosljednije slijediti principe medicine životnog stila kako bi se što optimalnije djelovalo na pridružene faktore rizika (npr. hipertenzija, pretilost) te tako smanjila vjerojatnost nastupa nepovoljnih događaja.
Osobu s povišenim Lp(a) potrebno je uputiti na pregled i dijagnostičku obradu internisti ili kardiologu kako bi se uz znanje o povećanom kardiovaskularnom riziku točnije utvrdio postojeći kardiovaskularni status te kako bi se uspostavila dinamika daljnjeg praćenja, liječenja, potpore u provedbi preporučenih mjera iz medicine životnog stila.
Uz naglasak na individualni pristup, za tu će osobu vrijediti i opće preporuke za praćenje vrijednosti LDL-a, krvnog tlaka, glukoze u krvi, tjelesne mase. Potrebno je preporučiti ne pušiti, pridržavati se mediteranskog načina prehrane te provoditi najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti tjedno, a ako zdravstveno stanje dopušta i vježbe jačanja mišića najmanje dva puta tjedno.
Zaključak
Genetski rizik nije nepromjenjiva sudbina
ŠTO TO ZNAČI U PRAKSI?
Povišeni Lp(a) jest nasljedan i neovisan čimbenik rizika, ali stvarni rizik pojedinca nastaje kombinacijom Lp(a) i svih ostalih čimbenika. Zdrav životni stil najčešće neće bitno sniziti samu koncentraciju Lp(a), no može značajno smanjiti ukupni apsolutni kardiovaskularni rizik.
Upravo zato spoznaja o povišenom Lp(a) ne bi trebala voditi osjećaju nemoći, nego ranijem i odlučnijem preventivnom djelovanju.
Mjerenje Lp(a) stoga ima neposrednu kliničku vrijednost i prije dostupnosti specifične terapije: omogućuje precizniju procjenu rizika, prepoznavanje članova obitelji koji također mogu biti ugroženi te pravodobno uvođenje individualiziranih preventivnih mjera.
A ti, znaš li koliki je tvoj Lp(a)?
O autorici
dr. sc. Ana Knezović, dr. med., specijalistica opće interne medicine, radi u Croatia Poliklinici u Osijeku i članica je Hrvatske udruge za medicinu životnog stila.
Literatura
1. Kronenberg F, Mora S, Stroes ESG, Ference BA, Arsenault BJ, Berglund L, et al. Lipoprotein(a) in atherosclerotic cardiovascular disease and aortic stenosis: a European Atherosclerosis Society consensus statement. Eur Heart J. 2022;43(39):3925-46. doi:10.1093/eurheartj/ehac361.
2. Mach F, Koskinas KC, Roeters van Lennep JE, Tokgözoğlu L, Badimon L, Baigent C, et al. 2025 Focused Update of the 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias. Eur Heart J. 2025;46(42):4359-78. doi:10.1093/eurheartj/ehaf190.
3. Duarte Lau F, Giugliano RP. Lipoprotein(a) and its significance in cardiovascular disease: a review. JAMA Cardiol. 2022;7(7):760-9. doi:10.1001/jamacardio.2022.0987.
4. Larsson SC, Gill D, Mason AM, Jiang T, Bäck M, Butterworth AS, et al. Lipoprotein(a) in Alzheimer, atherosclerotic, cerebrovascular, thrombotic, and valvular disease: Mendelian randomization investigation. Circulation. 2020;141(22):1826-8. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.120.045826.
5. Madsen CM, Kamstrup PR, Langsted A, Varbo A, Nordestgaard BG. Lipoprotein(a)-lowering by 50 mg/dL (105 nmol/L) may be needed to reduce cardiovascular disease 20% in secondary prevention: a population-based study. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2020;40(1):255-66. doi:10.1161/ATVBAHA.119.312951.
6. Reiner Ž, Miličić D, Rogić D, Manola Š, Ružić A, Canecki-Varžić S, et al. Povećani lipoprotein(a) – neovisni čimbenik kardiovaskularnog rizika – preporuke za određivanje i liječenje. Liječ Vjesn. 2024;146(1-2):49-61. doi:10.26800/LV-146-1-2-7.
7. Kronenberg F, Bedlington N, Ademi Z, Geantă M, Silberzahn T, Rijken M, et al. The Brussels International Declaration on Lipoprotein(a) testing and management. Atherosclerosis. 2025;406:119218. doi:10.1016/j.atherosclerosis.2025.119218.
