Promjena životnih navika u obiteljskoj medicini - rekapitulacija Merckovog stručnog skupa

Uloga medicine životnog stila u obiteljskoj medicini

Medicina životnog stila u ordinaciji obiteljske medicine ključna je za uspješno liječenje kroničnih nezaraznih bolesti, a upravo je to bila glavna tema nedavnog Merckovog stručnog skupa održanog na Plitvicama 17. i 18. travnja 2026. godine za liječnike obiteljske medicine povodom 30 godina prisutnosti u Hrvatskoj.

Teme na skupu pokrivale su područja liječenja kroničnih nezaraznih bolesti iz kardiologije, dijabetesa i bolesti štitnjače. Dinamičan format skupa uz niz predavanja, panel diskusija i debata bavio se različitim situacijama iz praktične primjene terapije koje liječnicima obiteljske medicine mogu biti od koristi.

Jedna od tema na skupu bila je i promjena životnih navika u obiteljskoj medicini. Svi znamo da je prema smjernicama liječenja kroničnih nezaraznih bolesti prva linija uvijek promjena načina života pacijenata. Velik dio kroničnih nezaraznih bolesti povezan je s promjenjivim čimbenicima rizika i lošim životnim navikama. Samo kombinacijom dobre terapije i promjene loših životnih navika možemo očekivati optimalan ishod liječenja. Stoga je važno da je i ova tema uvrštena u stručni skup posvećen liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.

Mediteranska prehrana i tjelesna aktivnost u liječenju kroničnih bolesti

Bila sam počašćena pozivom da pred auditorijem 50-ak liječnika obiteljske medicine održim predavanje na temu „Liječnici obiteljske medicine kao lideri ka zdravijem načinu života“ te da potom organiziram zajedničku hodačku rutu u predivnoj prirodi. U predavanju sam odabrala dvije teme za detaljniju analizu i to osobitosti mediteranske prehrane kao zlatnog standarda pravilne prehrane prema stavu medicinske struke, te preporučenu vrstu i količinu tjelesne aktivnosti koja je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji potrebna za zaštitu zdravlja.

U predavanju sam iskoristila priliku podsjetiti kolege na potrebu davanja važnosti temi životnih navika u svakodnevnoj praksi, makar samo uvrštavanjem pitanja pacijentima o tome kako se hrane, koliko se kreću i sl. Već na taj način šalje se poruka da su to važne stvari u očuvanju zdravlja. Sve one koji su voljni više se pozabaviti temom upoznala sam s postojanjem naše Hrvatske udruge za medicinu životnog stila preko koje mogu dobiti detaljnije informacije o edukaciji ili, tko želi, i o certificiranju za ovo važno područje djelovanja liječnika obiteljske medicine.

Također sam im kroz prezentaciju ponudila vrlo praktičan i jednostavan alat koji nam je predstavio psiholog certificiran za medicinu životnog stila i specijalist za behaviour change Simon Matthews na 2. hrvatskom kongresu medicine životnog stila u Splitu, kao jedan praktičan brzi intervencijski upitnik. Zamišljen je kao alat za vođenje kratkog, brzog intervjua (5 min.) namijenjenog stavljanju fokusa na stil života i angažiranje pacijenata u aktivnostima koje mogu sami poduzeti prema boljem zdravlju. To je ciljani slijed od 8 pitanja kojim se pokuša pacijenta ojačati u već postojećim, još nerealiziranim nakanama prema zdravom životu, a ne mu nametati promjenu izvana. Njime se održava kontinuirani i redoviti dijalog između liječnika i pacijenta koji potiče pacijentovu osobnu odgovornost za vlastito zdravlje.

Bio je to predivan vikend gdje se ostvarila korisna sinergija između stručnog skupa pod pokroviteljstvom farmaceutske industrije i teme medicine životnog stila.

Reakcija sudionika skupa bila je vrlo afirmativna na uvrštavanje ove teme u stručni skup posvećen liječenju kroničnih nezaraznih bolesti. Nadam se da će ovakvo uključivanje medicine životnog stila u stručne skupove za liječnike obiteljske medicine postati sve češće.

Ukoliko želite čuti više o psihologiji promjene zdravstvenih navika poslušajte predavanje Simona Matthewsa.