ELMS 2026 u Splitu: mogu li kronične bolesti biti reverzibilne?

Mogu li kronične bolesti biti reverzibilne? Može li liječnik propisati šetnju, zajednicu i promjenu svakodnevnih navika? U Splitu se 9. i 10. svibnja 2026. okupilo 60-ak sudionika i predstavnika nacionalnih udruženja iz različitih europskih zemalja kako bi raspravljali upravo o tim pitanjima.

Europsko vijeće medicine životnog stila (ELMC) i Hrvatska udruga za medicinu životnog stila (HUMŽiS / CROLMA) zajednički su organizirali Europski simpozij medicine životnog stila (European Lifestyle Medicine Symposium — ELMS) na Medicinskom fakultetu u Splitu, na engleskom jeziku, pod radnim nazivom „Bridging the Health Gap".

Otvaranje

ELMS je počeo uvodnim riječima dr. Ivane Kolčić, dr. Roba Lawsona i dr. Frasera Quina.

Prevencija i reverzibilnost KNB-a

Prvi set predavanja odnosio se na dokaze o tome jesu li kronične nezarazne bolesti (KNB) preventabilne i reverzibilne.

Doc. dr. sc. Ivana Kraljević i doc. dr. sc. Anela Novak objasnile su izazov oko depreskripcije lijekova za KNB te istaknule kako se s jedne strane suočavamo s uhodanim i zastarjelim kurikulumom medicinskih fakulteta prema kojem budući liječnici uče kako propisivati lijekove, ali ne uče načine i metode kako smanjiti propisivanje lijekova nakon intervencije uvođenja zdravog životnog stila. S druge strane, suočavamo se s realnim nedostatkom vremena unutar kojeg bi liječnici u svojim ordinacijama mogli posvetiti više kvalitetnog vremena pojedinom pacijentu i objasniti kako provesti depreskripciju lijekova, kako bi ih pacijent razumio i aktivno sudjelovao u cijelom procesu.

Profesor Carlos Van Mieghem, interventni kardiolog, opisao je kako je moguće usporiti proces napredovanja kardiovaskularnih bolesti na siguran i od liječnika kontroliran način, navodeći primjere pacijenata iz vlastite prakse.

Stres, san i os mozak–crijeva

Profesorica Jelena Cvejić govorila je o osi mozak–crijeva te njezinu značaju u razvijanju otpornosti na stres. Govorila je kako pomoći u očuvanju zdravlja koristeći blagodati mediteranske prehrane, primjerenog odmora, opuštanja, ali i međusobnog druženja.

Psihologinja iz Poljske i certificirana CBT-I terapeutkinja Magdalena Komsta u vrlo živopisnom je predavanju (uz vlastitu vokalnu izvedbu nekoliko stihova pjesama) govorila o kognitivno-bihevioralnoj terapiji kod nesanice. Istaknula je važnost kvalitetno strukturiranih aktivnosti tijekom dana. Donijela je uvid kako ponekad rješenje nije ono što nam se čini intuitivno, već upravo suprotno. Tako kod pacijenata s insomnijom nije cilj postići da dužim ležanjem pokušaju zaspati, već dan ispunjen s dovoljno strukturiranih i podražajnih aktivnosti, fizičkih i psihičkih, uz uklanjanje aktivnosti koje ometaju san i usnivanje. Ne manje važno jest i uvesti nutritivno kvalitetnije namirnice u svakodnevnu prehranu čime se također može postići zdrava arhitektura sna.

Alati medicine životnog stila

Drugi set predavanja započeo je dr. John Schoonbee iz švicarske osiguravajuće kuće, koji je iz tog aspekta ustvrdio kako su životna osiguranja počela uviđati prednosti za osiguranike koji njeguju zdrav životni stil u usporedbi s ostalima. Govorio je i o keto prehrani kao primjeru prehrane koji ne potiče nagle skokove glukoze u krvi. Ipak, na kraju su panelisti prigovorili kako keto opcija nije za svakoga te dali prednost mediteranskoj prehrani koja je dugoročno prihvatljivija većini stanovništva.

Dr. Mattijs Out pokazao je kako diabetes mellitus ne mora značiti doživotnu bolest te kako je moguće postići potpunu remisiju, samo promjenom životnog stila.[1]

Dr. Camille Hirons govorila je o praksi propisivanja recepata za druženje, tj. social prescribing, koji cilja društveno zapostavljene, izolirane i usamljene pojedince. Prikazala je film kojim je bolje od riječi istaknula snagu međuljudskih odnosa i zajedničkih aktivnosti na zdravstvenu dobrobit.

[1]Lean MEJ i sur. Primary care-led weight management for remission of type 2 diabetes (DiRECT): an open-label, cluster-randomised trial. The Lancet, 2018. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0140673617331021

Pokretači zdravlja

Treća sekcija bila je namijenjena upoznavanju s pokretačima zdravlja kroz zdravstvene politike. Iz udruženja HEAL govorila je Genon Jensen o zalaganju liječnika za europske politike o okolišnim čimbenicima.

Dr. Roberta Alessandrini iz udruženja PAN (Physicians Association for Nutrition) govorila je o tome kako liječnici mogu sudjelovati u uvođenju zdravih i održivih prehrambenih obrazaca u praksu kroz europske politike.

Dr. Sigrid Berge van Rooijen objasnila je kako umjetna inteligencija može utjecati na promjenu životnog stila pojedinca i poticati je, praktički od kolijevke do starosti. Navela je mogućnosti praćenja vitalnih parametara putem pametnih satova i ostalih pametnih uređaja te aplikacija koje je moguće koristiti bilo kod kuće ili u radnom okruženju.

Na kraju prvog dana dr. Alicja Baska i dr. Rob Lawson zajedno su s ostalim predavačima vodili panel-diskusiju o medicini životnog stila u Europi te izazovima, ali i prilikama koje iz toga proizlaze, rezultirajući poboljšanjem kvalitete života. U diskusiju su se uključili i ostali sudionici iz publike. Može se reći kako su u europskim državama prepoznati slični izazovi: od nedostatne formalne izobrazbe liječnika, potrebe za drugačijim vremenskim normativima, do potrebe sustavnog uključivanja stručnjaka iz drugih područja kao što su kineziolozi, nutricionisti i psiholozi. Svima im je potrebna dodatna sustavna izobrazba orijentirana na učinkovito rješavanje izazova ovog doba, počevši od roditelja i šire obitelji pa prema najmlađima. Istovremeno, potrebno je stvoriti podržavajuću širu infrastrukturu, odnosno društvenu i radnu okolinu koja omogućuje i podupire vođenje zdravog životnog stila kroz postizanje i održavanje redovite tjelovježbe kao temeljne čovjekove aktivnosti, uz mediteransku prehranu i kvalitetne socijalne kontakte te boravak u prirodi i, na kraju dana, okrepljujući san.

Radionice

Drugi dan, prije simpozija, nekolicina nas otišla je uz vodstvo dr. Maksa Luke Šenjuga u jutarnju šetnju do Žnjana i na laganu tjelovježbu na plaži uz prve tračke sunca (kad bi bar svaki dan počinjao tako). Nastavak simpozija bio je posvećen radionicama, ukupno njih pet. Istaknula bih dvije kojima sam i sama prisustvovala.

Prvu je vodila dr. Tanja Dragun pod nazivom „Reversing T2DM: How to Implement LM Intervention". Cilj radionice bila je LM intervencija kod osoba s novootkrivenim T2DM i pomoći im da smanje tjelesnu masu za 10%. Idealno bi bilo imati osobnog trenera, ali zadatak je bio omogućiti tjelovježbu kada nemamo na raspolaganju veća novčana sredstva. Na raspolaganju smo imali posložiti tjelovježbu, edukaciju o prehrani i savjetovanje psihologa. Tjelovježba treba biti strukturirana: kardio svaki dan plus trening snage dvaput tjedno, s predmetima koje imamo kod kuće te vježbe koje je moguće izvoditi vlastitom težinom. Poučavanje o prehrani na način da se pacijentima omogući izbor iz popisa hrane koju je poželjno jesti te onoga što treba izbjegavati ili jesti manje. Psihološka komponenta vrlo je izazovna u provedbi jer trenutno nema psihologa educiranih za savjetovanje koje uzima u obzir sve što je potrebno komunicirati s pacijentom: emocionalno jedenje, usvajanje novih vještina, upravljanje vremenom, upravljanje stresom, odnos prema hrani — novi recepti, uključivanje partnera i djece, izazovi na poslu, socijalno okruženje, postavljanje ciljeva, motivaciju, primjere iz realnog života, noćno jedenje, proslave…

Drugu su radionicu vodile prof. dr. Anamarija Jurčev Savičević i prof. ing. kemije Zlatka Knezović pod naslovom „Extra Virgin Olive Oil Sensory Testing: Could You Be a Sommelier?". Imali smo priliku čuti koje su odlike kvalitetnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja te koliko je zahtjevno biti kušač, jer se u ocjenjivanju kušači (njih osam u ocjenjivačkom vijeću) međusobno ne smiju razlikovati više od 20%.

Simpozij je završio dodjelom nagrada za najbolji poster, a poster-sekcija održana je uz usmeno predstavljanje svakog postera. ELMS je bio odlično organiziran, poticajan, uz puno druženja i pozitivne energije.

---

HUMŽiS je ponosni suorganizator ELMS-a 2026. Pratite naš rad na crolma.net, Instagram (@medicinazivotnogstila) i Facebook profilu i na YouTube kanalu @crolma, gdje nastavljamo širiti sadržaje iz područja medicine životnog stila.

---

O autorici

prim. dr. sc. Zrinka Kruhonja Galić, dr. med., voditeljica je Odjela za eritrocitnu dijagnostiku u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM). Članica je Hrvatske udruge za medicinu životnog stila (HUMŽiS) i aktivno se zanima za primjenu načela medicine životnog stila u prevenciji i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.

tekst uredio: Maks Luka Šenjug, dr. med., specijalizant  pedijatrije, član Upravnog odbora HUMŽiS-a