ELMS 2026 u Splitu: mogu li kronične bolesti biti reverzibilne?
- Zrinka Kruhonja Galić
- 9. lip
- 5 min čitanja
Updated: 28. srp
Mogu li kronične bolesti biti reverzibilne? Može li liječnik propisati šetnju, zajednicu i promjenu svakodnevnih navika? U Splitu se 9. i 10. svibnja 2026. okupilo 60-ak sudionika i predstavnika nacionalnih udruženja iz različitih europskih zemalja kako bi raspravljali upravo o tim pitanjima.
Europsko vijeće medicine životnog stila (ELMC) i Hrvatska udruga za medicinu životnog stila (HUMŽiS / CROLMA) zajednički su organizirali Europski simpozij medicine životnog stila (European Lifestyle Medicine Symposium — ELMS) na Medicinskom fakultetu u Splitu, na engleskom jeziku, pod radnim nazivom „Bridging the Health Gap".
Otvaranje ELMS 2026
ELMS je počeo uvodnim riječima dr. Ivane Kolčić, dr. Roba Lawsona i dr. Frasera Quina.
Prevencija i reverzibilnost KNB-a
Prvi set predavanja odnosio se na dokaze o tome jesu li kronične nezarazne bolesti (KNB) preventabilne i reverzibilne.
Doc. dr. sc. Ivana Kraljević i doc. dr. sc. Anela Novak objasnile su izazov oko depreskripcije lijekova za KNB. Istaknule su kako se s jedne strane suočavamo s uhodanim i zastarjelim kurikulumom medicinskih fakulteta. Budući liječnici uče kako propisivati lijekove, ali ne uče načine i metode kako smanjiti propisivanje lijekova nakon intervencije uvođenja zdravog životnog stila. S druge strane, liječnici se suočavaju s realnim nedostatkom vremena unutar kojeg bi mogli posvetiti više kvalitetnog vremena pojedinom pacijentu. Potrebno je objasniti kako provesti depreskripciju lijekova, kako bi pacijent razumio i aktivno sudjelovao u cijelom procesu.
Profesor Carlos Van Mieghem, interventni kardiolog, opisao je kako je moguće usporiti proces napredovanja kardiovaskularnih bolesti na siguran i od liječnika kontroliran način. Navodio je primjere pacijenata iz vlastite prakse.
Stres, san i os mozak–crijeva
Profesorica Jelena Cvejić govorila je o osi mozak–crijeva te njezinu značaju u razvijanju otpornosti na stres. Istaknula je kako pomoći u očuvanju zdravlja koristeći blagodati mediteranske prehrane, primjerenog odmora, opuštanja, ali i međusobnog druženja.
Psihologinja iz Poljske i certificirana CBT-I terapeutkinja Magdalena Komsta održala je vrlo živopisno predavanje. Govorila je o kognitivno-bihevioralnoj terapiji kod nesanice. Istaknula je važnost kvalitetno strukturiranih aktivnosti tijekom dana. Ponekad rješenje nije ono što nam se čini intuitivno, već upravo suprotno. Kod pacijenata s insomnijom nije cilj postići da dužim ležanjem pokušaju zaspati. Umjesto toga, dan treba biti ispunjen s dovoljno strukturiranih i podražajnih aktivnosti, fizičkih i psihičkih. Uklanjanje aktivnosti koje ometaju san i usnivanje također je ključno. Ne manje važno je uvesti nutritivno kvalitetnije namirnice u svakodnevnu prehranu, čime se može postići zdrava arhitektura sna.
Alati medicine životnog stila
Drugi set predavanja započeo je dr. John Schoonbee iz švicarske osiguravajuće kuće. On je istaknuo kako su životna osiguranja počela uviđati prednosti za osiguranike koji njeguju zdrav životni stil. Govorio je o keto prehrani kao primjeru prehrane koja ne potiče nagle skokove glukoze u krvi. Ipak, na kraju su panelisti prigovorili kako keto opcija nije za svakoga. Dali su prednost mediteranskoj prehrani koja je dugoročno prihvatljivija većini stanovništva.
Dr. Mattijs Out pokazao je kako diabetes mellitus ne mora značiti doživotnu bolest. Moguće je postići potpunu remisiju samo promjenom životnog stila.[1] Dr. Camille Hirons govorila je o praksi propisivanja recepata za druženje, tj. social prescribing. Ovaj pristup cilja društveno zapostavljene, izolirane i usamljene pojedince. Prikazala je film koji je bolje od riječi istaknuo snagu međuljudskih odnosa i zajedničkih aktivnosti na zdravstvenu dobrobit.
Pokretači zdravlja
Treća sekcija bila je namijenjena upoznavanju s pokretačima zdravlja kroz zdravstvene politike. Iz udruženja HEAL govorila je Genon Jensen o zalaganju liječnika za europske politike o okolišnim čimbenicima. Dr. Roberta Alessandrini iz udruženja PAN (Physicians Association for Nutrition) govorila je o tome kako liječnici mogu sudjelovati u uvođenju zdravih i održivih prehrambenih obrazaca u praksu kroz europske politike.
Dr. Sigrid Berge van Rooijen objasnila je kako umjetna inteligencija može utjecati na promjenu životnog stila pojedinca i poticati je. Navela je mogućnosti praćenja vitalnih parametara putem pametnih satova i ostalih pametnih uređaja. Aplikacije se mogu koristiti bilo kod kuće ili u radnom okruženju.
Na kraju prvog dana dr. Alicja Baska i dr. Rob Lawson zajedno su s ostalim predavačima vodili panel-diskusiju o medicini životnog stila u Europi. Raspravljali su o izazovima, ali i prilikama koje iz toga proizlaze. Diskusija je rezultirala poboljšanjem kvalitete života. U diskusiju su se uključili i ostali sudionici iz publike. U europskim državama prepoznati su slični izazovi. Od nedostatne formalne izobrazbe liječnika, potrebe za drugačijim vremenskim normativima, do potrebe sustavnog uključivanja stručnjaka iz drugih područja. Stručnjaci poput kineziologa, nutricionista i psihologa imaju potrebu za dodatnom sustavnom izobrazbom. Ova izobrazba trebala bi biti orijentirana na učinkovito rješavanje izazova ovog doba, počevši od roditelja i šire obitelji pa prema najmlađima. Istovremeno, potrebno je stvoriti podržavajuću širu infrastrukturu. Društvena i radna okolina trebaju omogućiti i podupirati vođenje zdravog životnog stila. To uključuje postizanje i održavanje redovite tjelovježbe kao temeljne čovjekove aktivnosti. Mediteranska prehrana, kvalitetni socijalni kontakti, boravak u prirodi i, na kraju dana, okrepljujući san su ključni elementi.
Radionice
Drugi dan, prije simpozija, nekolicina nas otišla je uz vodstvo dr. Maksa Luke Šenjuga u jutarnju šetnju do Žnjana. Održali smo laganu tjelovježbu na plaži uz prve tračke sunca. Nastavak simpozija bio je posvećen radionicama, ukupno njih pet. Istaknula bih dvije kojima sam i sama prisustvovala.
Prvu je vodila dr. Tanja Dragun pod nazivom „Reversing T2DM: How to Implement LM Intervention". Cilj radionice bila je LM intervencija kod osoba s novootkrivenim T2DM. Pomoć im je bila potrebna da smanje tjelesnu masu za 10%. Idealno bi bilo imati osobnog trenera, ali zadatak je bio omogućiti tjelovježbu kada nemamo na raspolaganju veća novčana sredstva. Na raspolaganju smo imali posložiti tjelovježbu, edukaciju o prehrani i savjetovanje psihologa. Tjelovježba treba biti strukturirana: kardio svaki dan plus trening snage dvaput tjedno, s predmetima koje imamo kod kuće te vježbe koje je moguće izvoditi vlastitom težinom. Poučavanje o prehrani treba omogućiti pacijentima izbor iz popisa hrane koju je poželjno jesti te onoga što treba izbjegavati ili jesti manje. Psihološka komponenta je vrlo izazovna u provedbi. Trenutno nema psihologa educiranih za savjetovanje koje uzima u obzir sve što je potrebno komunicirati s pacijentom. To uključuje emocionalno jedenje, usvajanje novih vještina, upravljanje vremenom, upravljanje stresom, odnos prema hrani — novi recepti, uključivanje partnera i djece, izazovi na poslu, socijalno okruženje, postavljanje ciljeva, motivaciju, primjere iz realnog života, noćno jedenje, proslave…
Drugu su radionicu vodile prof. dr. Anamarija Jurčev Savičević i prof. ing. kemije Zlatka Knezović pod naslovom „Extra Virgin Olive Oil Sensory Testing: Could You Be a Sommelier?". Imali smo priliku čuti koje su odlike kvalitetnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja. Također, saznali smo koliko je zahtjevno biti kušač. U ocjenjivanju kušači (njih osam u ocjenjivačkom vijeću) međusobno se ne smiju razlikovati više od 20%.
Simpozij je završio dodjelom nagrada za najbolji poster. Poster-sekcija održana je uz usmeno predstavljanje svakog postera. ELMS je bio odlično organiziran, poticajan, uz puno druženja i pozitivne energije.
HUMŽiS je ponosni suorganizator ELMS-a 2026. Pratite naš rad na crolma.net, Instagram (@medicinazivotnogstila) i Facebook profilu i na YouTube kanalu @crolma, gdje nastavljamo širiti sadržaje iz područja medicine životnog stila.
O autorici
prim. dr. sc. Zrinka Kruhonja Galić, dr. med., voditeljica je Odjela za eritrocitnu dijagnostiku u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM). Članica je Hrvatske udruge za medicinu životnog stila (HUMŽiS) i aktivno se zanima za primjenu načela medicine životnog stila u prevenciji i liječenju kroničnih nezaraznih bolesti.
tekst uredio: Maks Luka Šenjug, dr. med., specijalizant pedijatrije, član Upravnog odbora HUMŽiS-a
Komentari